Tumuli

Tumuli ili tumulusi su prahistorijski nadgrobni spomenici sagrađeni od skupine kamena i zemlje. Riječ tumulus je latinskog porijekla u značenju malo brdo, a u raznim sredinama različito se nazivaju (tumulus, Hügel, barrow, kurgan, mogila, gomila, humka).^[1][2]

Danas tumuli spadaju u red najbrojnijih kulturnohistorijskih spomenika na području starog svijeta. Ovi markantni i nijemi svjedoci prošlih vremena i nestalih kultura mogu se sresti na svim geografskim prostorima. U Europi je to prostor od Trakije do Lamanša, koji su naseljavali Tračani, Iliri i Kelti, prostor Dnjepra i Kubana, gdje su nekada živjeli Skiti, pa sve do Altajskih planina u Aziji (kurganske grobnice). Ima ih i u Sjevernoj Americi.

U arheološkom kontekstu tumul je nalazište iz domena kulta mrtvih, odnosno mjesto pojedinačnog ili višekratnog sahranjivanja i karakterističan grobni spomenik. Bio je i simbol moći sahranjenog i čitave zajednice, i mjesto za obavljanje različitih kultnih rituala. Predstavlja prvu monumentalnu kultnu građevinu za koju se sa sigurnošću može reći da nije posvećena bogu već čovjeku.^[3]

Do nastanka ovakvog, višestruko simboličkog monumenta, moglo je doći samo u jednom višem stadiju kulturnoistorijskog razvoja, u dobu u kome su bile sazrele sve odgovarajuće ideološke, ekonomske i organizacione pretpostavke, neophodne za ovakav duhovni iskorak. U starom svijetu takvi inicijalni faktori po prvi put u dovoljnoj mjeri koincidiraju u početnim fazama evropskog bakarnog doba (Kupferzeit), odnosno u 5. milenijumu pne.

U 4. milenijumu tumuli su prisutni u srednjoj i zapadnoj Evropi (Kultura ljevkastih pehara, Kultura megalita). U vrijeme ekspanzije kulture jamnih grobova (Grubengrab-Kultur) tokom zadnje četvrtine 4. i u prvoj polovini 3. milenija došlo je do širenja tumula na prostoru od Kaspijskog mora do Panonije. Tokom 3. milenija tumuli se pojavljuju na Jadranu, u Grčkoj i u sjevernoj Africi, a u 2. i 1. milenijumu ovi grobni spomenici su prisutni na čitavom prostoru starog svijeta, uključujući Kinu i Japan.

1. ^ "Goran Majetić TUMULUSI U HRVATSKOJ – VELIČANSTVENE PRAPOVIJESNE „PIRAMIDE"" (PDF). Kulturna baština. Arhivirano s originala (PDF), 23. 6. 2013. Pristupljeno 9. 2. 2016.
2. ^ "Arheološki leksikon". Zemaljski muzej, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017.
3. ^ "Blagoje Govedarica: Ideološki značaj grobnih tumula i sakralna simbolika kruga" (PDF). AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE GODIŠNJAK JAHRBUCH KNJIGA / 39, Sarajevo 2010. Arhivirano s originala (PDF), 23. 9. 2015. Pristupljeno 9. 2. 2019.